Arhitekti protiv Bačićevih zakona: "Otvaraju prostor daljnjoj degradaciji s dugoročnim posljedicama"

Nacrti predstavljeni prije savjetovanja

Arhitekti upozoravaju da se komentari struke koja je pažljivo analizirala nacrte prijedloga zakona uopće nisu uzeli u obzir, te su nacrti predstavljeni prije završetka roka savjetovanja.

Nakon što su saborski zastupnici lijeve oporbe i zastupnici Gradske skupštine Grada Zagreba stranke Možemo komentirali dva nova Zakona koje je sastavilo Ministarstvo graditeljstva, na tu temu oglasila se i arhitektonska struka.

Ni krovna udruženja i društava arhitekata diljem Hrvatske nisu bila naklona Nacrtima prijedloga Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji koji su upućeni na javno savjetovanje te predstavljeni na sjednici Vlade 30. listopada.

"Ovom je prilikom istaknut cilj zaštite prostora kao najvrjednijeg resursa Republike Hrvatske i osiguranja prohodnijih provedbenih mehanizama. Upravo zato osjećamo obvezu upozoriti da predložena zakonska rješenja ne vode prema njegovoj boljoj zaštiti i kvalitetnijem upravljanju, nego naprotiv otvaraju prostor daljnjoj degradaciji s dugoročnim posljedicama za izgrađeni i neizgrađeni okoliš", poručili su na početku pisma javnosti 13. studenog iz krovnih arhitektonskih udruženja i društava u Hrvatskoj.

Zanemareni komentari struke

Osvrnuvši se na javno savjetovanje oba zakona, istaknuli su da je u tom postupku prikupljeno gotovo 3.000 argumentiranih primjedbi zavoda, komora, strukovnih udruga, meritornih stručnjaka i građana. No, kako navode, unatoč tome velik dio komentara nije ozbiljno razmotren, a odgovori su ograničeni na općenite ili proceduralne formulacije, ‘iako je struka uložila značajan trud u analizu prijedloga zakona i argumentaciju primjedbi i mišljenja’.

– Poseban je problem izostanak stvarne stručne uključenosti u fazi pripreme zakona. Iako su imenovana tijela u kojima su i mjerodavni stručnjaci, čime je razvidno da je zakonodavni okvir nužno unaprijediti kroz jasan i transparentan postupak pripreme i izrade sukladno preporukama struke, u praksi je ta uključenost izostala.

Struka je aktivirana tek kad je prijedlog već bio koncipiran te u završnoj fazi, čime je cilj zajedničkog rada na pripremi i izradi zakona ozbiljno narušen. Time su propuštene prilike za sustavno rješavanje problema koje su strukovne organizacije već godinama dokumentirale i argumentirale, poručuje struka, a prenosi Bauštela.

Nacrti predstavljeni prije roka

Nadovezuju se da se tijekom savjetovanja jasnim obrazlaganjem primjedaba nastojalo amortizirati spomenuti propust. No, dok je rok za odgovore na primjedbe bio 4. studenog, nacrti oba zakona predstavljeni su prije, već 30. listopada, iz čega se može zaključiti da je dvosmjerni proces razmjene primjedaba i obostrane analize bio ‘zaustavljen’.

– Društvo arhitekata Splita ukazalo je na ozbiljnost propusta te od Povjerenika za informiranje RH zatražilo ponovno razmatranje zaprimljenih primjedbi i pojedinačnih obrazloženja, te u skladu s tim dopunu Izvješća o provedenom savjetovanju i odgodu upućivanja u saborsku proceduru. Iako je službeni odgovor stigao 6. studenog, on nije odgovorio na izvornu molbu već konstatirao da su se savjetovanje i izvješće odvili u zadanom roku, što nije primjeren niti adekvatan odgovor, niti se dotiče merituma izvornog traženja, naglašavaju stručnjaci u svom pismu.

‘Neadekvatno zakonodavstvo’

Kako navode, prije finalizacije nacrta zakona održan je niz stručnih rasprava, apela, okruglih stolova i sastanaka na kojima su prezentirana načela djelovanja u prostoru kojem težimo, ali i europske prakse, primjeri uspješnih modela te potencijalni rizici neadekvatnog zakonodavstva. Svejedno, tvrde da ključni problemi koje su isticali zavodi, komore, strukovne udruge, znanstvene institucije i stručnjaci nisu sustavno integrirani u tekst prijedloga zakona.

– Nužno je stoga osigurati ozbiljnu i argumentiranu obradu svih primjedbi iz javnog savjetovanja. Prostor je javno dobro, a zakonodavni okvir koji ga uređuje mora biti vođen dugoročnim javnim interesom, poručuju.

Pismo možete pronaći i ovdje.